Europska unija temelji se na poštivanju ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Ako možemo jasno osuditi nacizam i fašizam, onda moramo imati i hrabrosti suočiti se s istinom o komunizmu – ideologiji koja je iza sebe ostavila milijune žrtava. Prilog o konferenciji i izložbi "Kraj II. svjetskog rata i zločini komunizma" Europski parlament, Bruxelles, 13. svibnja 2025.

Hrvatski domoljub i intelektualac, žrtva komunističkog režima Njegova hrabrost i borba za slobodu i istinu i danas nas podsjećaju na cijenu za suverenu i slobodnu Domovinu. Ne zaboravimo one koji su dali život za Hrvatsku i istinu.

Nijedan grad nije branilo toliko maloljetnika kao Osijek, a u novu epizodu podcasta dolazi upravo jedan od njih — danas ministar obrane Republike Hrvatske, Ivan Anušić. Prošao je pakao osječkog bojišta 1991., borio se na dubrovačkom i zadarskom frontu 1992.–1993., te otišao pomoći hrvatskom narodu u BiH, obrana Mostara. Njegova odlučnost da oslobodi Antunovac od okupatora odvela ga je od specijalne policije u 3. gardijsku brigadu “Kune”. U podcastu dolazi kao dječak koji je morao odrasti preko noći, koji je osjetio miris baruta i gubitak najbližih. Otkriva: 00:00 BAM, BAM, BAM! 00:31 Zašto Ivan Anušić? 03:05 Ante Roso - in memoriam 08:45 Prva puška - neispravna 18:40 Druga puška - zarobljena 27:54 Bitka za Orlovnjak 41:44 Pomagali su nam Zagrepčani i Zagorci 48:51 Pad Antunovca 55:50 Na dubrovačkom bojištu 01:03:10 U Mostaru 1993. 01:11:11 U specijalnoj policiji 01:16:47 Operacija Bljesak 01:29:20 Spremni smo na istok! 01:37:15 Well, rata? 01:44:09 Ratne fotke

Američki vojni veteran Steven Eugene Kuhn, odlikovan Brončanom zvijezdom i sudionik Zaljevskog rata 1991., tvrdi da globalne sile stvaraju tampon zonu od Baltika do Balkana — pripremu za potencijalno bojište Trećeg svjetskog rata. Nakon izlaska iz vojske, Kuhn se posvetio geopolitičkim, financijskim i društvenim analizama, u kojima upozorava na manipulacije elita, migracijske valove i strateško pomicanje granica. Živio je u više od deset zemalja, a svoje bogato iskustvo prenosi kroz intervjue, knjige i analize koje otvaraju novo viđenje globalnih procesa. Tema: geopolitika, sigurnost, ratni planovi, svjetski poredak Gost: Steven Eugene Kuhn

Amid the positivity and relief about the prospect of peace in Gaza, not everybody has been thrilled by the sight of the US president honouring Prime Minister Netanyahu in the Knesset. The fact remains that more people now than ever, including among Trump’s base, are deeply uncomfortable about Israel’s influence on US politics and deeply skeptical about the prospects of a lasting peace with Netanyahu still in power. International relations scholar Professor John Mearsheimer joins Piers Morgan to give his analysis.

Hrvatski admiral i geostrateg Davor Domazet-Lošo gostovao je na Radio Rabu 27.07.2024. i komentirao teme američke duboke države, mRNA cjepiva, rodnu ideologiju, hipersonično oružje te okultnu i sotonističku masoneriju koja stoji iza scenarija otvaranja Olimpijskih igara u Parizu. Analiza globalnih moćničkih mreža i njihovog utjecaja na čovjeka i društvo.

Prije 108 godina, 13. listopada 1917., dogodilo se jedno od najpoznatijih čuda u povijesti Katoličke Crkve – Čudo sunca u Fatimi, Portugal. Tri pastirske djece – Lúcia, Jacinta i Francisco – tvrdila su da im se Gospa ukazivala od svibnja te godine, najavivši da će na posljednjem ukazanju 13. listopada dati znak koji će svi moći vidjeti. Tog dana, pred oko 70.000 okupljenih ljudi, sunce je počelo neobično plesati na nebu: rotiralo je, mijenjalo boje i činilo se da pada prema zemlji. Ovaj fenomen trajao je oko 10 minuta i svjedoci su ga opisivali kao "ples sunca". Mnogi su se prestravili, dok su neki osjetili duhovnu utjehu i iscjeljenje. ✦ Katolička Crkva službeno je priznala ova ukazanja kao "dostojna vjerovanja" 1930. godine. Danas je Fatima jedno od najvažnijih hodočasničkih mjesta u svijetu.

Beograd u šoku, Tirana slavi. Balkan kao politički teatar apsurda.

Dok se javnosti neprestano prikazuje slika „desnog ekstremizma” kao glavne prijetnje, stvarnost pokazuje i drugu stranu medalje. Sve češće svjedočimo slučajevima verbalnog i fizičkog nasilja, prijetnji te poziva na cenzuru — koji dolaze upravo s krajnje ljevice i radikalnih „antifašističkih” skupina. Iza paravana „tolerancije” i „borbe protiv mržnje” često se skriva netrpeljivost prema svima koji misle drukčije: novinarima, svećenicima, konzervativnim aktivistima i običnim građanima koji iznose stavove izvan dopuštenog ljevičarskog okvira. Vandalizirani spomenici, prijetnje smrću na društvenim mrežama, napadi na političke skupove i pritisci na medije – to su samo neki od oblika ljevičarskog ekstremizma koji se prešućuju u mainstream medijima. 🔹Vrijeme je da se o ovome otvoreno govori — jer nasilje nema boju, ali ima ideološki potpis.

John Joseph Mearsheimer rođen je 14. 12.1947. u New Yorku. Diplomirao je 1970. godine na američkoj vojnoj akademiji West Point, nakon čega je pet godina služio kao časnik u američkom ratnom zrakoplovstvu. Magistrirao je međunarodne odnose na Sveučilištu Južne Kalifornije 1974., a potom završio magisterij i doktorat iz politologije na Cornell Universityju, gdje je 1980./1981. godine obranio doktorat. Nakon istraživačkog rada u Brookings Institution i na Harvardu, 1982. godine zaposlio se na Sveučilištu u Chicagu, gdje je od 1996. profesor s titulom R. Wendell Harrison Distinguished Service Professor. Na tom je sveučilištu bio i predstojnik odjela politologije između 1989. i 1992. godine. Mearsheimer je jedan od najpoznatijih teoretičara međunarodnih odnosa i vodeći predstavnik realizma, posebice teorije ofenzivnog realizma. Najpoznatiji je po stajalištu da velike sile uvijek teže regionalnoj dominaciji i da međunarodni sustav potiče konkurenciju i sukobe. Autor je brojnih knjiga i studija, među kojima se ističu Conventional Deterrence (1983), The Tragedy of Great Power Politics (2001), The Israel Lobby and U.S. Foreign Policy (2007, sa Stephenom Waltom), Why Leaders Lie (2011), The Great Delusion (2018) te How States Think (2023, sa Sebastianom Rosatom). Dobitnik je više nagrada za izvrsnost u predavanju i znanstvenom radu, član je Američke akademije znanosti i umjetnosti od 2003. godine, a 2020. primio je James Madison Award, najviše priznanje Američkog udruženja politologa. Također je počasni doktor nekoliko europskih i azijskih sveučilišta.

Dokumentarni film prikazuje višemjesečno maltretiranje hrvatskog stanovništva od strane susjeda srpske nacionalnosti, koje je završilo masovnim ubojstvom 33 osobe. Najmlađa žrtva imala je samo 13 godina, a najstarija 95. Posmrtni ostaci još devet žrtava nisu pronađeni, a za počinjene zločine nitko nije odgovarao. 🔹 Ovaj dokumentarni film svjedoči stravičnom činu četničke brutalnosti i ratnih zločina, simbolizira patnju civila i nepravdu koja je predugo ostala zanemarena.

Admiral Davor Domazet Lošo o hrvatskom vojnom geniju i pobjedničkom duhu koji je stvorio slobodu kroz Bljesak, Oluju i Vatrene kočije. KREATORI ISTINE 04.08.2023.

Rođen u Tkonu na Pašmanu, s 17 godina odlazi u Legiju stranaca, a početkom devedesetih vraća se u Hrvatsku i postaje jedan od ključnih zapovjednika Domovinskog rata.

U ovom podcastu Vučemilović raspravlja o temi “karata seksalice” koje je udruga Status M predstavila na konferenciji o seksualnom / zdravstvenom odgoju. Smatra da su te karte “uzburkale javnost” i koristi ih kao primjer kako, prema njenom mišljenju, određene ideologije stoje iza zdravstvenog / spolnog odgoja u školama. Također u videu iznosi kritike na račun stranke Možemo — tvrdi da je odjednom “povučena kočnica” u nekim inicijativama i implicira da seksualno obrazovanje služi kao ideološki instrument. Tema diskusije pokriva i šire aktualnosti — odnos politike prema školstvu, reakcije javnosti na obrazovne promjene, uloge udruga i odgovornost donositelja odluka.

JD Vance kritizira korupciju u Ukrajini i izražava sumnju u pouzdanost Zelenskoga. Seymour Hersh piše o mogućim planovima SAD-a i Velike Britanije za zamjenu ukrajinskog predsjednika, dok Europa i Njemačka suočavaju se s unutarnjim krizama. Cijela priča o budućnosti Zelenskoga i geopolitičkim igrama otkriva sukob interesa i nesigurnost transatlantskih saveznika.

Eva Vlaardingerbroek, nizozemska politička komentatorica i aktivistica, održala je govor protiv predsjednice Europske komisije, Ursule von der Leyen, koji je u vrlo kratkom roku postao viralan na društvenim mrežama. Vlaardingerbroek je kritizirala von der Leyen zbog politika koje smatra destruktivnima za Europu. Naglasila je da von der Leyen nije direktno izabrana od građana, već postavljena od strane političkih elita, te da njezine politike ugrožavaju europsku ekonomiju i sigurnost. Posebno je istaknula negativne posljedice migracijske politike i "Zelenog plana" Europske unije. Govor je održan na CPAC-u u Mađarskoj 2025. godine, gdje je Vlaardingerbroek izazvala snažnu reakciju publike. Video nastupa brzo se proširio na društvenim mrežama i dosegao milijune pregleda. Pitanja o demokratskoj odgovornosti i utjecaju političkih lidera na svakodnevni život građana ponovno su u fokusu javne rasprave nakon ovog govora.

Rođen: 12. listopada 1955., Tkon, Hrvatska Profesija: General Hrvatske vojske Poznat po: Ključnoj ulozi u Domovinskom ratu (1991–1995), posebno u operacijama Bljesak i Oluja, koje su doprinijele oslobađanju okupiranih područja Hrvatske. Vojna karijera: Završio vojnu školu u tadašnjoj Jugoslaviji, a nakon osamostaljenja Hrvatske aktivno se uključio u obranu domovine. Kasniji život: Nakon rata postao simbol hrvatskog domoljublja i borbe za slobodu. Sudjelovao je i u mirovnim i veteranskim inicijativama. ✝️ Ante Gotovina ostaje jedna od najvažnijih figura suvremene hrvatske povijesti.

Goli Otok – Drama i rat u sjeni tajni U bivšoj Komunističkoj Jugoslaviji, nakon Titovog raskida sa Staljinom, smrtonosni logor Goli Otok služio je kao najstrašnije sredstvo represije zločinačkog komunističkog režima. Politički osuđenici podvrgavani su torturi, iscrpljujućem radu i zastrašivanju, gdje su mnogi umirali od izgladnjivanja, iscrpljenosti i brutalnog maltretiranja. Jedan mladić uspijeva pobjeći i traži utočište na obližnjem otoku. Časne sestre iz lokalnog samostana pronalaze ga u nesvjesnom stanju i odlučuju mu pružiti zaštitu. Međutim, tajni agent zločinačkog komunističkog režima dolazi na otok, šireći val terora i straha među lokalnim stanovništvom i svjedočeći neprekidnu brutalnost i smrtnu prijetnju koju je režim nametao svakome tko se usudio suprotstaviti njegovoj totalitarnoj vlasti. 🔹 Uloge: Alma Prica, Sven Medvešek, Josip Genda, Ivo Gregurević, Tonko Lonza, Milka Podrug-Kokotović, Suzana Nikolić, Semka Sokolović-Bertok, Urša Raukar, Doris Šarić-Kukuljica, Ljubomir Kapor, Ivica Vidović, Dragan Despot, Vili Matula Režija: Bruno Gamulin Žanr: Drama, ratni

0:00 Anima Christi IV 3:54 Athanasian Creed 13:12 Litany of the Most Precious Blood of our Lord Jesus Christ 20:36 Psalm 3 23:24 Psalm 34 33:10 Psalm 12 35:30 Sub Tuum Præsidium 36:44 Litany of the Holy Name of Jesus 47:21 Psalm 21 56:46 Psalm 10 59:36 Psalm 53 Demons hate these chants: 1:01:57 Salve Regina (Solemn Tone) 1:05:00 Litany to St. Joseph 1:11:43 Te Joseph Celebrent 1:15:20 Dies Iræ

Okupljajući više od 30.000 vjernika, predvodio je molitvu Presvetog Rožarija za mir, pozivajući sve da "odlože mač" i "razoružaju svoja srca". U nazočnosti originalne statue Gospe Fatimske, Papa je istaknuo važnost "najautentičnije marijanske pobožnosti" koja uključuje "oživotvorenje Marijinih ljudskih i evanđeoskih vrlina".

Profesorica Vlatka Vukelić istaknula je kako je njen glavni cilj osporavati, kako ona navodi, “srpske i komunističke laži” u hrvatskom društvu. Vukelić, novoizabrana dekanica Fakulteta hrvatskih studija, komentirala je medijske napade na svoj izbor te upozorila na utjecaj, kako kaže, relikata prošlog totalitarnog sustava. Vukelić također postavlja pitanje lustracije u društvu te poziva na očuvanje europskih civilizacijskih vrijednosti koje odbacuju komunistički totalitarizam. Fakultetsko vijeće potvrdilo je njen izbor uvjerljivom većinom, dok Senat Sveučilišta još nije donio konačnu odluku.

Simbolično mjesto za podsjetnik da se neke ideologije nikada nisu stvarno povukle. HDZ je danas postao komunističkiji od SDP-a — ista ideologija, samo druga zastava. Nikola Lukić — neumorni borac za Boga i Domovinu.

U novom izdanju emisije u trendingu gostuje Krešimir Mišak – poznati novinar, pisac i autor emisije Na rubu znanosti. S voditeljima Viviom, Domagojem i Minjom razgovara o skrivenim istinama, transhumanizmu i globalnim eksperimentima nad čovjekom.

Profesor i bivši diplomat Tomislav Sunić govori o američkoj potpori Izraelu, sukobima na Bliskom istoku i globalnim interesima koji oblikuju današnji svijet.

Nikola Lukić (82), borac za Hrvatsku od 1965., zamjenik predsjednika A-HSP, predsjednik Udruge Bleiburg 1945, član Udruge za Bolju Hrvatsku. Politički emigrant, kandidat na izborima (2016, 2019, 2024). Preživio atentate, aktivan u borbi za Boga i Domovinu. Živi za Boga i Hrvatsku, osuđuje komunizam i Tita. https://hrvatskipravasi.hr/wp/

Na današnji dan, 11. listopada 1946., komunistički sud osudio je zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca na 16 godina zatvora u montiranom procesu. Njegova “krivnja” bila je vjernost Crkvi, Papi i hrvatskom narodu. Dok je još bio u zatočeništvu, papa Pio XII. 1953. godine imenovao ga je kardinalom — kao znak potpore mučeniku vjere. Stepinac je preminuo u Krašiću 1960., a 1998. papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim kardinalom Alojzijem Stepincem, simbolom vjere, hrabrosti i otpora zlu.

Hrvoje Hitrec, poznati hrvatski scenarist i autor legendarnih Smogovaca, u razgovoru za Z1 televiziju i emisiju Bujica kritizirao je aktualnu politiku imenovanja ulica u Zagrebu. Hitrec tvrdi kako je danas progonjen čak i više nego u komunističkoj Jugoslaviji, dok su, po njegovim riječima, pojedini umjetnici poput Rade Šerbedžije miljenici aktualne ministrice kulture. Književnik je komentirao i lustracijsku presudu Ivana Turudića iz 2017. godine, kojom je rehabilitiran Filip Lukas, predsjednik Matice hrvatske osuđen od komunističkih vlasti 1945. godine. Hitrec ističe da ekstremno lijevi zagrebački vlastodršci krše zakon pokušavajući ukloniti ulicu po Lukasovom imenu, te da se po istoj logici mogla ukinuti i spomen-ploča Tinu Ujeviću. Hitrec je podsjetio da je prvi predložio micanje Trga maršala Tita i njegovo preimenovanje u Kazališni trg, no prijedlog Odbora koji je vodio nije prošao. “Pojedinci koji su tada pobjegli iz Hrvatske širili su laži u inozemstvu da uklanjamo Tita zbog navodnog ustaškog karaktera države”, izjavio je. Proslavljeni scenarist također kritizira Tomaševićeve savjetnike, navodeći da Ivo Goldstein i Hrvoje Klasić “pojednostavljeno i ideološki” odlučuju o imenima ulica. Hitrec je bio prvi ravnatelj Hrvatske televizije nakon pada komunističkog režima, te je tada predložio predsjedniku Tuđmanu eliminaciju satiričkog tjednika Feral, čiji protuhrvatski kadar danas, po njegovim riječima, čini jezgru Pupovčevih Novosti.

11.10.1962. Papa Ivan XXIII. otvara Drugi vatikanski koncil, 21. ekumenski sabor Katoličke Crkve – Zatvoren je 8.12.1965. od pape Pavla VI Tijekom 4 zasjedanja izglasano je 16 dokumenata, uključujući 4 ključne konstitucije: ✦ Dei Verbum – Konstitucija o Božjoj objavi. Naglašava važnost Svetog pisma i tradicije u životu Crkve te potiče vjernike na čitanje i razumijevanje Biblije. ✦ Lumen Gentium – Dogmatska konstitucija o Crkvi. Objašnjava strukturu Crkve, ulogu biskupa, svećenika i laika, te naglašava zajedništvo svih kršćana. ✦ Sacrosanctum Concilium – Konstitucija o liturgiji. Reforma liturgije i bogoslužja, uključujući dopuštanje narodnog jezika u misama i veći angažman vjernika. ✦ Gaudium et Spes – Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu. Bavi se pitanjima društva, kulture, politike i ekonomije te odnosom Crkve i čovjeka u modernom svijetu.

Drugi vatikanski sabor bio je 21. ekumenski koncil Katoličke Crkve. Sabor je otvorio papa Ivan XXIII. (11.10.1962.), a zatvorio ga je papa Pavao VI. (8.12.1965.) Koncilski su se oci okupili na čak 4 zasjedanja u period od 1962.-1965. godine te su pritom izglasali 16 dokumenata. Među njima se svakako ističu 4 konstitucije: Dei Verbum, Lumen Gentium, Sacrosanctum Concilium te Gaudium et Spes.

Na današnji dan, prije točno 63 godine, papa Ivan XXIII. svečano je otvorio Drugi vatikanski koncil, 21. i posljednji ekumenski koncil Katoličke Crkve. Ovaj povijesni događaj označio je prekretnicu u životu Crkve i njezinom pristupu suvremenom svijetu. Koncil, koji je trajao od 1962. do 1965. godine, donio je niz reformi koje i danas oblikuju katoličku liturgiju, teologiju i društveni angažman vjernika. 🔹 Otvorena Crkva za svijet Ključni dokumenti koncila, poput Lumen Gentium i Gaudium et Spes, naglasili su ulogu Crkve u suvremenom društvu, promicali vjersku slobodu, međureligijski dijalog i uključiviji pristup liturgiji. Među najvažnijim promjenama bila je i mogućnost korištenja narodnih jezika u misama, što je omogućilo vjernicima aktivnije sudjelovanje u bogoslužju. 🔹 Papina poruka U povodu 63. obljetnice, papa Lav XIV. pozvao je vjernike na molitvu krunice za mir, naglašavajući važnost molitve, posvećenog života i zajedništva u vjeri. Dana 11. listopada 2025. u bazilici sv. Petra u Vatikanu održava se Vigilija Jubileja Marijanske duhovnosti, u kojoj će Papa predvoditi zajedničku molitvu za mir u svijetu. 🔹 Kontinuitet i reforma Dokumenti Drugog vatikanskog koncila promišljeni su kroz prizmu „kontinuiteta i reforme“, kako je isticao papa Benedikt XVI. Ovaj pristup omogućuje vjernicima da koncilske upute promatraju kao dinamičan izraz vječnih istina Crkve, prilagođen izazovima modernog svijeta. 🔹 Pogled u budućnost Šezdeset tri godine od otvaranja koncila, Crkva i vjernici pozvani su razmišljati o njegovom trajanju i značenju. Poruke koncila i danas oblikuju misiju Crkve u suvremenom svijetu – Crkve koja ostaje vjerna svojoj tradiciji, a istodobno odgovara na potrebe i izazove današnjice.

Predstavnici Udruge za bolju Hrvatsku održali su konferenciju za medije na Trgu bana Jelačića, osvrnuvši se na prosvjed održan 20. rujna pod nazivom "Za spas hrvatske kulture i zabranu uvoza stranih radnika". Govornici su bili: Ronaldo Barišić, Alen Kavur, Verko Kutleša i Nikola Lukić, koji su predstavili daljnje djelovanje Udruge i najavili novi prosvjed. 📌 Alen Kavur je naglasio: "Provozajte se tramvajem. Mi Hrvati postajemo stranci", upozoravajući na demografske i društvene promjene u Zagrebu te potrebu za očuvanjem hrvatskog identiteta. 🔹 📹 Za više informacija i video s konferencije pratite službene kanale Udruge za bolju Hrvatsku.

Pridružite se Hodu za život u Šibeniku, održanom 6. rujna 2025. pod geslom „Izaberi život! I majku i dijete“. Mirna povorka prošla je od Katedrale sv. Jakova preko rive do Poljane, a sudionici su nosili transparente, balone i majice s porukama podrške životu i obitelji. Tri majke podijelile su svoja osobna svjedočanstva o važnosti odabira života i potrebi za podrškom ženama u teškim situacijama.

30. obljetnica pogibije Andrije Matijaša Pauka koju je od početka do kraja pratila naša ekipa. S ponosom i tugom prisjećamo se legendarnog zapovjednika 4. gardijske brigade, pukovnika Andrije Matijaša Pauka, koji je poginuo 9. listopada 1995. godine u završnim operacijama Domovinskog rata. Njegova hrabrost, vodstvo i ljubav prema domovini ostavili su neizbrisiv trag u povijesti Hrvatske vojske i srcima suboraca.

Gost u Podcastu Velebit bio je povjesničar Krešimir Rotim, koji je govorio o fenomenu LGBT pokreta i načinu na koji se, prema njegovim riječima, „jezik koristi kao oružje za promjenu društvenih vrijednosti“. Rotim je upozorio na semantičke manipulacije i pokušaje redefiniranja temeljnih pojmova u društvu, naglašavajući važnost obrane istine i tradicionalnih vrijednosti u javnom prostoru.

Hrvatski diplomat i ekonomist Karino Hromin Sturm, poznat po teoriji dužničkog ropstva, iznio je novu geopolitičku viziju prema kojoj će se savez triju država uskoro uzdići kao sila kojoj nitko neće moći parirati. U svom najnovijem izlaganju Hromin Sturm govori o globalnim promjenama, ulozi Donalda Trumpa, rastućem utjecaju Istoka, te o izazovima koji čekaju Europu i Bliski istok u nadolazećim godinama.

U podcastu bivši ratni zapovjednik HOS-a Marko Skejo i general Željko Glasnović pričaju o svojoj vojnoj i političkoj karijeri, stavovima i iskustvima koja su oblikovala njihov život. (Arhive iz 29.3.2024.)

Lovas, 10.–18. listopada 1991. – Tijekom srpske agresije na Hrvatsku, srpske snage JNA i paravojne postrojbe „Dušan Silni“ i „Beli orlovi“ počinile su ratni zločin u selu Lovas, u sklopu operacije „čišćenja“ teritorija za napredovanje prema Vukovaru. Prema izvještajima Haaškog suda (ICTY) i Amnesty Internationala: Oko 50 civila hrvatske nacionalnosti prisiljeno je da pješice prođe preko minski položenog terena, držeći se za ruke. Eksplozije, kombinirane s otvorenom vatrom paravojnih postrojbi, ubile su 21 osobu, a 14 je ranjeno. Leševi su ostali na polju do sljedećeg dana, kada su zakopani u masovnu grobnicu. Jedan časnik JNA zaustavio je ovu akciju i spasio oko 30 života. Ranjenici su prevezeni u Šid, ali su tamo primili minimalnu medicinsku pomoć. Na sam dan 18. listopada, srpske postrojbe ubile su još 19 civila u Lovasu. Ovi događaji čine Lovas simbolom stradanja hrvatskog naroda tijekom agresije 1991. godine i podsjetnikom na ratne zločine počinjene protiv civila.

Prvi protestantski pastor u "Popcastu by Darko Pavičić" je svećenik Evangeličke metodističke crkve iz Zagreba pastor Vatroslav Župančić. Povod za njegovo gostovanje u duhovnom podcastu Večernjeg lista bila je odbijenica koju je Hrvatska protestanska konferencija, koju predvodi Župančić, dobila od Grada Zagreba za "Crvenu srijedu", svjetski dan koji obilježava progon kršćana. Pastor Župančić dobro je upućen u temu progona kršćana u svijetu kroz organizaciju "Open door", no govori i o sofisticiranom progonu kršćana u Hrvatskoj, kroz razne oblike diskriminacije, napose u javnom prostoru. Priča o tome zašto je Hrvatska protestantska konferencija podržala molitelje krunice na trgovima te zašto je bliži nekom konzervativnom katoličkom teologu nego nekom liberalnom evangeličkom teologu. Budući da je dio službe prove u Njemačkoj govori i o LGBT utjecaju na njemačke katolike i protestante, kojih svega pet posto dolazi na nedjeljna bogoslužja te o velikoj šizmi u njemačkoj crkvi.

Novinarka i vanjskopolitička analitičarka Mirjana Rakić gostovala je u studiju RTL Direkta komentirajući aktualnu situaciju u Palestini i Izraelu. Iako je postignuto primirje, Rakić upozorava da sukob nije gotov i da su napetosti i dalje visoke. U svom nastupu osvrnula se na ulogu Donalda Trumpa i njegove politike u regiji, te diskutirala o kontroverznim odlukama izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, postavljajući pitanje je li njegov pristup uistinu doprinio miru ili dodatno zakomplicirao situaciju.

Jeffrey Sachs je ugledni američki ekonomist i profesor na Sveučilištu Columbia. Prepoznatljivost u regiji, stekao je krajem osamdesetih, kada je tadašnjem premijeru Anti Markoviću pomogao obuzdati galopirajuću inflaciju u tadašnjoj Jugoslaviji. Kasnije je savjetovao vlade diljem svijeta i govorio na najvišim forumima Ujedinjenih naroda. Danas je jedan od rijetkih u američkoj eliti koji se usuđuje govoriti otvoreno o ratu u Ukrajini – protiv struje, jasno i bez zadrške. Sachs komentira posljednje Trumpove izjave – o prodaji oružja i o tome kako Europa slijepo slijedi američku igru. Govori o kaosu zapadne politike, o nedostatku ikakve strategije – i o tome zašto je Putin jedini stavio jasne uvjete za mir na stol.

John J. Mearsheimer (rođen 1947. u New Yorku) američki je politolog i profesor na Sveučilištu u Chicagu. Poznat je kao vodeći predstavnik realističke škole međunarodnih odnosa, posebno teorije ofenzivnog realizma, prema kojoj velike sile stalno teže povećanju moći radi opstanka. Najpoznatija knjiga mu je The Tragedy of Great Power Politics (2001.), a široj javnosti postao je poznat i po kritici širenja NATO-a na istok. Još devedesetih upozoravao je da će približavanje NATO-a Ukrajini dovesti do sukoba s Rusijom. Danas je jedan od najutjecajnijih analitičara međunarodne politike i često se citira u raspravama o ratu u Ukrajini.

U emisiji Zoom gostovao je liječnik i zastupnik u Gradskoj skupštini Zagreba, Trpimir Goluža. Govorio je o Viliju Berošu i njegovu povratku na staro radno mjesto u Vinogradsku bolnicu, obnovi Petrove bolnice te situaciji u hrvatskom zdravstvu. Goluža je također komentirao teme vezane uz Grad Zagreb, uključujući sjednice Skupštine, Zagrebački Holding, GUP, rebalans proračuna, promet, javni prijevoz, zdravstveni odgoj i druge aktualne teme.

S Trga svetog Petra, Papa Leon XIV uputio je pozdrav hrvatskim hodočasnicima. Svetu misu predvodio je nadbiskup Dražen Kutleša iz Zagreba. Tijekom mise, Papa je naglasio važnost vjere, zajedništva i molitve te izrazio svoju blizinu svim hrvatskim vjernicima.

Zagreb, 9. listopada 2025. – Gradski zastupnici Tomislav Jonjić i Tomislav Jelić iz Nezavisne liste Jedino Hrvatska! podnijeli su kaznenu prijavu USKOK-u protiv pročelnika Dražena Lučanina, arhitektice Nere Jelaska i više tvrtki, tvrdeći da je projekt uređenja gradskog prostora u Slovenskoj ulici 23 dodijeljen unaprijed odabranom izvođaču te da je cijena višestruko veća od tržišne vrijednosti. 🔹 Navodi iz prijave Prema tvrdnjama Jonjića i Jelića, postupak pozivnog nadmetanja bio je netransparentan i pogodovao je određenom izvođaču. Cijena posla je, kako tvrde, značajno premašila tržišnu vrijednost, što ukazuje na moguće zloupotrebe u Tomaševićevoj administraciji. 🔹 Poziv na transparentnost Zastupnici apeliraju da gradonačelnik Tomislav Tomašević osigura potpunu transparentnost javnih nabava, te da svi postupci budu javno objavljeni kako bi se osigurala konkurencija i povjerenje građana.

Tisuće hrvatskih hodočasnika ispunile su baziliku u srcu Rima tijekom jubilarnog nacionalnog hodočašća. Na završetku svete mise, cijela dvorana digla se na noge i gromko zapjevala “Lijepa naša domovino” — stihove koji su odjeknuli pod svodovima jedne od najstarijih crkava kršćanstva. Simbol vjere, ponosa i zajedništva Hrvata u svijetu. Bog i Hrvati! ✝️🇭🇷

Andrija Matijaš Pauk (Pozorac, Marina kod Trogira, 31. srpnja 1947. – kod Mrkonjić Grada, 9. listopada 1995.) hrvatski general-bojnik i zapovjednik Domovinskog rata, legendarni vođa 4. gardijske brigade – Pauci. Bio je simbol hrabrosti, vjere i domoljublja. Njegove riječi – “Kad krenemo, momci, gorit će nebo i zemlja!” – postale su vječni zavjet hrvatskog vojnika. 🇭🇷✝️ Bog i Hrvati! Za Dom spremni!

Tomislav Jonjić – hrvatski odvjetnik, povjesničar i pravaški političar koji dosljedno brani nacionalne interese i povijesnu istinu. Poznat po svom beskompromisnom domoljublju i oštrom intelektu, Jonjić godinama upozorava na opasnosti globalizma, revizionizma i političkog zaborava. U njegovim nastupima osjeća se duboka ljubav prema hrvatskoj državi, vjeri i narodu. Čovjek koji ne pristaje na kompromise kada je u pitanju istina o Domovinskom ratu, identitet i suverenitet Republike Hrvatske. 🇭🇷✝️ "Domovina nije roba – ona je zavjet."

Hrvatski odvjetnik, povjesničar i pravaški političar Tomislav Jonjić kritizira Tomaševića, upozoravajući da njegov politički smjer može favorizirati ideje iz komunističkog razdoblja i zanemariti nacionalni interes. Jonjić ističe da Tomaševićeve politike mogu biti opasne za tradicionalne vrijednosti i povijesnu perspektivu. Jonjić ističe da su ove politike opasne za tradicionalne vrijednosti i povijesnu perspektivu.

Dosta je licemjerja, dvostrukih mjerila i politike protiv interesa europskih naroda.

Večeras je papa Lav XIV. pozdravio oko 10.000 hrvatskih hodočasnika na Trgu sv. Petra, poručivši im: „Tradicionalna baština koju ste naslijedili od svojih predaka dragocjeno je blago koje brižno čuvate, a pozvani ste ga neprestano obnavljati, uvijek ostajući otvoreni prepoznati ono što Duh Sveti nadahnjuje.“ Papa je dodao: „Neka vas Gospodin blagoslovi, a Blažena Djevica Marija, koju zazivate kao Advocata fidelissima Croatiae, neka vas štiti svojim plaštem i prati na vašem svakodnevnom putu.“ 🇻🇦✝️🇭🇷

Tucker Carlson otkriva: Navodno izraelski vojnici imaju utjecaj nad Pentagonom. U ovom videu analiziramo njegove tvrdnje i moguće implikacije na američku vojnu i vanjsku politiku.

Gost u Podcastu Velebit je odvjetnik i povjesničar Tomislav Jonjić, predsjednik stranke 'Jedino Hrvatska' i gradski vijećnik u Skupštini grada Zagreba.

Geopolitička situacija i što nas čeka? Kako najnovije tehnologije oblikuju svijet i ispunjavaju ambicije onih koji žele kontrolirati ljude? Andrija Klarić, aktivist, urednik i voditelj Podcasta Slobodni, donosi analizu trenutnih globalnih trendova, tehnoloških inovacija i njihovog utjecaja na slobodu pojedinca.

Na nedavnom “antifašističkom” skupu sudjelovali su predstavnici SDP-a i Možemo!, dok je, na žalost, Plenković bio odsutan. Glavni hit skupa ipak nije bila politička rasprava, već koncert za sve prisutne, financiran zahvaljujući državnim sredstvima preko Ministarstva kulture. Građani su imali priliku uživati u glazbi dok su političari iznosili svoje stavove – prava prilika da se osjeti “društvena angažiranost i zabava”!

U emisiji Bujica gledatelji su imali čast i priliku pratiti intervju s Markom Skejom, bivšim zapovjednikom IX. bojne HOS-a iz Splita. Govorio je o svojoj vojnoj karijeri tijekom Domovinskog rata i ulozi HOS-a kao paramilitarne jedinice Hrvatske stranke prava (HSP) u ranim 1990-ima. Marko Skejo: Zabranjivanje pozdrava "Za dom spremni" je kao da u Crkvi zabranite pozdrav "hvaljen Isus i Marija." (VIDEO: 27.10.2021)

Franjo Gregurić, premijer Hrvatske od srpnja 1991. do rujna 1992., ostaje upamćen kao ključna figura u najtežim danima Domovinskog rata. Na čelu Vlade nacionalnog jedinstva, Gregurić je uspio ujediniti političke suparnike i koordinirati obranu zemlje dok su sukobi s pobunjenim Srbima i Jugoslavenskom narodnom armijom prijetili opstanku novostvorene države. Pod njegovim vodstvom, vlada je osigurala humanitarnu pomoć, održala financijsku stabilnost i pripremila međunarodno priznanje Hrvatske, što je postignuto početkom 1992. godine. Analitičari ističu njegov pragmatičan pristup i sposobnost kompromisa kao ključne elemente u održavanju državne stabilnosti u ratnim uvjetima. Gregurićeva vlada i danas se smatra primjerom kriznog upravljanja i nacionalnog jedinstva u trenucima kada je sudbina Hrvatske visila o niti.

Tijekom javne debate o navodima o ilegalnoj trgovini organima u sjevernoj Albaniji, poznatoj kao “Žuta kuća”, francuski političar Bernard Kouchner, bivši visoki predstavnik UNMIK-a na Kosovu, reagirao je ljutito kada su ga novinari pitali o slučaju. Kouchner je tvrdio da nema saznanja o toj lokaciji. Navodi o “Žutoj kući” pojavili su se u izvještaju Dicka Martyja (2010.) o mogućem nezakonitom uzimanju organa od srpskih zarobljenika tijekom sukoba u regiji. Kouchner nikada nije bio pravomoćno osuđen niti formalno optužen za sudjelovanje u bilo kojem zločinu, ali je javna reakcija izazvala kontroverze i spekulacije u medijima.

00:00 TV kalendar posebno izdanje „1995.“ 00:10 Plan Z-4 (30. siječnja.1995.) 02:28 UN o kršenju ljudskih prava (9. ožujka 1995.) 04:37 Kraj UNPROFOR-a – UNCRO (31. ožujka 1995.) 07:23 Zauzimanje Dinare- „Skok-1“ (7. travnja 1995.) 09:54 Incident na autocesti (28. travnja 1995.) 12:17 Operacija "Bljesak" (1. svibnja 1995.) 14:30 Operacija „Plamen '95.“ (5. svibnja) 16:58 Mimohodi Hrvatske vojske (30. svibnja 1995.) 19:14 Završena operacija „Skok 2“ (4. lipnja 1995.) 21:33 Pad Srebrenice (11. srpnja 1995.) 23:40 Červenko načelnik Glavnog stožera (15. srpnja 1995.) 25:59 Operacija „Ljeto 95.“ (29. srpnja 1995.) 28:12 Tuđmanovo pismo Akashiju (31. srpnja 1995.) 30:24 Pogibija Josipa Markića (3. kolovoza 1995.) 32:45 Počela akcija "Oluja" (4. kolovoza 1995.) 35:08 Dan domovinske zahvalnosti (5. kolovoza 1995.) 37:15 Vlak slobode (26. kolovoza 1995.) 39:45 Akcija „Maestral“ (8. rujna 1995.) 42:00 Operacija „Una 95.“ (18. rujna 1995.) 44:31 Operacija „Južni potez“ (8. listopada 1995.) 46:57 Poginuo Pauk (9. listopada 1995.) 49:05 Erdutski sporazum (12. studenoga 1995.) 51:20 Potpisan Daytonski sporazum (14. prosinca 1995.)

U emisiji Marsonia News sa voditeljicom Talitom Orešković, razmatraju se stavovi Johna Mearsheimera, jednog od najpoznatijih teoretičara međunarodnih odnosa i vodećeg predstavnika ofenzivnog realizma. Mearsheimer ističe da velike sile uvijek teže regionalnoj dominaciji te da međunarodni sustav potiče konkurenciju i sukobe. Autor je ključnih djela poput The Tragedy of Great Power Politics i The Israel Lobby and U.S. Foreign Policy.

Novinar i analitičar Gordan Malić u Podcastu Velebit izrazio je oštre stavove o medijima i organizacijama poput Srpskih Novosti, UDBA-e, KOS-a i Antife, tvrdeći da ugrožavaju nacionalni identitet i domoljubne inicijative.

Dokumentarni film „Magnum Crimen 1945.“ istražuje tragične događaje Bleiburške tragedije i razdoblje nakon Drugog svjetskog rata, kada su tisuće Hrvata – vojnika i civila – izgubile živote u masovnim likvidacijama. Film donosi svjedočanstva preživjelih, povijesne dokumente i nova istraživanja, te osvjetljava jednu od najmračnijih stranica hrvatske povijesti. Premijerno prikazan u Zagrebu, film je produkcija Laudato televizije i pruža sveobuhvatan uvid u događaje svibnja i lipnja 1945. godine.

Naša vjera, naš narod, naša domovina! Jesus is King. Za Dom Spremni. Katolici.

„Da bismo preživjeli dolazeći val sekularizma, treba iskustvo živog Boga!“ – poručuje mladi hrvatski salezijanac Don Tomislav Lukač. Ističe da osobna vjera i susret s Bogom daju mladima snagu, smisao i otpornost u svijetu punom ideologija i duhovne konfuzije.

Zagreb, 4. listopada 2025. – Ispred zgrade Gradske uprave u Zagrebu danas je održan prosvjed pod nazivom “Karte na stol”, koji je organizirala Inicijativa roditelja nezadovoljna planiranim uvođenjem, kako navode, “ideološki obojenog zdravstvenog odgoja” u škole. Skup je okupio nekoliko stotina građana, među kojima su bili i roditelji s djecom. Glavni zahtjevi i poruke Organizatori su istaknuli sljedeće zahtjeve: - Neovisna revizija predloženog sadržaja zdravstvenog odgoja. - Uključivanje roditelja u sve faze kreiranja kurikuluma. - Vođenje odgoja prema stručnim standardima, moralnim normama i zdravom razumu, bez eksperimentalnih ili ideoloških pristupa. - Javna rasprava i transparentnost u procesu donošenja odluka. Na transparentima su se mogle vidjeti poruke poput: “Zdravstveni odgoj DA, indoktrinacije NE” “Ne želimo LGBT mafiju koja djeci gura pornografiju” Predstavnik inicijative, Leonard Mesarić, izjavio je da vlast “ima skrivene planove” te da je nužna šira rasprava i poštivanje roditeljskih prava zajamčenih Ustavom. Gradonačelnik Tomislav Tomašević odgovorio je da će roditelji imati mogućnost odlučiti žele li upisati svoju djecu na zdravstveni odgoj, koji bi trebao biti izvannastavna i izborna aktivnost, dok će svaka škola odlučiti hoće li ga uopće uvesti. Inicijativa “Karte na stol” okuplja roditelje koji smatraju da bi odgoj trebao biti temeljen na znanstvenim činjenicama i zdravom razumu, te da je potrebno izbjegavati eksperimentalne pristupe koji su u nekim zapadnim zemljama pokazali štetne posljedice za mlade generacije.

Gost novog izdanja podcasta “Bobu Bob!” na Večernji TV-u bio je Nikola Grmoja, saborski zastupnik i istaknuti član MOST-a, koji se nedavno kandidirao za predsjednika stranke. U razgovoru s urednikom Igorom Bobićem, Grmoja je otvoreno govorio o mogućem raskolu unutar MOST-a, odnosima s HDZ-om i SDP-om, te o nedavnim kontroverzama koje su MOST ponovno dovele u fokus javnosti. 🔹 Prijeti li MOST-u novi raskol? Grmoja je potvrdio da su odnosi između njega i kolege Marina Miletića bili napeti, ali tvrdi da raskola neće biti. Prema njegovim riječima, “u demokratskim strankama nesuglasice su normalne”, ali MOST ostaje ujedinjen oko ključnih vrijednosti – borbe protiv korupcije i klijentelizma. Dodao je kako unutar stranke “nema frakcija”, već samo “različitih stilova djelovanja”. 🔹 Treća sreća s HDZ-om? “Nikad više.” Upitan bi li MOST mogao ponovno surađivati s HDZ-om, Grmoja je bio jasan: “Ne. MOST više nikada neće s HDZ-om. Oni su isti kao SDP — sustav klijentelizma, pogodovanja i uhljebljivanja.” Time je odbacio mogućnost “treće sreće” nakon dviju neuspješnih koalicija s HDZ-om (2015. i 2016.), koje su završile sukobima i raspadom vlade. Grmoja tvrdi da je MOST naučio lekciju i da će se ubuduće držati dosljedne oporbe, “bez trgovine i kompromisa koji bi izdali birače”. 🔹 Kandidatura za predsjednika MOST-a Grmoja je pojasnio da se kandidirao jer vjeruje da MOST treba novu energiju i jasniju viziju. Iako zasad nema protukandidata, otvoren je, kaže, “za demokratsko natjecanje unutar stranke”. Naglasio je da MOST mora zadržati autentičnost i izbjeći birokratizaciju i zatvaranje u uski krug političara. 🔹 O “seks-kartama” i napadima Možemo! Na pitanje o medijskoj temi koja je izazvala buru — tzv. “seksualne karte” korištene u nekim školama — Grmoja kaže da MOST “ne napada seksualni odgoj”, nego brani djecu od ideološkog nametanja. Prozivke iz Možemo! da obmanjuje javnost nazvao je “klasičnim spinom ljevice”, koja, prema njemu, “želi normalne roditelje prikazati kao fanatike”. 🔹 MOST između HDZ-a i SDP-a Grmoja je istaknuo da MOST ne pristaje na “lažni izbor između HDZ-a i SDP-a”: “To su dvije strane istog sustava. Oni se svađaju pred kamerama, a dogovaraju se ispod stola.” Prema njegovim riječima, MOST je “jedina istinska alternativa”, iako svjestan da ih mediji često pokušavaju prikazati kao “desne populiste”. 🔹 Zaključak Epizoda s Grmojom otkriva da MOST ulazi u osjetljivo razdoblje unutarnjih promjena, ali da istovremeno pokušava učvrstiti svoj identitet kao “anti-sistemska, ali ne ekstremna” opcija. Iako Grmoja tvrdi da MOST više nikad neće s HDZ-om, povijest hrvatske politike pokazuje da su takve izjave često kratkog vijeka — osobito kad nakon izbora prevagne pragmatični interes nad idealima.

Marina Katinić Pleić, kandidatkinja za dječju pravobraniteljicu, gostovala je u emisiji Večernji TV na temu seksualnog i zdravstvenog odgoja u školama, gdje je iznijela nekoliko kontroverznih tvrdnji. Katinić Pleić je posebno upozorila na slikovnice za djecu od 3 do 5 godina koje, prema njezinim riječima, eksplicitno opisuju spolne odnose, spominju spolne organe i koriste kliničke nazive. Također je kritizirala uvođenje novog zdravstvenog odgoja u Zagrebu, tvrdeći da su za njegovu promociju odgovorne feminističke i LGBT udruge poput CESI, koje financira Grad Zagreb

Gost u Podcastu Velebit je Andrija Hebrang, ratni ministar zdravstva i potpredsjednik Vlade RH. U isječku otkriva detalje o podjeli vlasti između Plenkovića i Milanovića. Plus, Bajaga i rasprava o tradicionalnim jelima u Hrvatskoj.

Na današnji dan, 3. listopada 1998., papa Ivan Pavao II. proglasio je Alojzija Stepinca blaženim. Stepinac ostaje simbol hrabrog otpora komunizmu, vjere u Boga i borbe protiv laži i nepravde. Njegov život i danas nadahnjuje sve koji se bore za istinu.

Dok su se prije rješavale teme poput mentol cigareta i čepova, sada države EU gomilaju oružje. Njemačke tvornice prelaze na proizvodnju oružja, Francuska diže vojni proračun, a EU fondovi financiraju tenkove, mitraljeze i helikoptere. Hrvatska situacija u prilogu.

Američka politika prema ratu u Ukrajini se mijenja. Rusija sve više provocira, posebno u Estoniji i Poljskoj. Trump više nema strpljenja, a najveći trošak nakon Ukrajine snosit će Europa. NATO je izrazito bitan i ostaje važan dio sigurnosne politike. Tzv. zdravstveni i seksualni odgoj se opet nameće, žele preodgajati našu djecu. Roditelji moraju dignuti svoj glas jer udruge ciljaju na djecu kroz školski sustav. Ideološka indoktrinacija nam ne treba, utječe na zdravlje i osobnost djece. Lokalne vlasti u Rijeci i Zagrebu perfidno iskorištavaju povjerenje roditelja. Prodali su veliku laž kada su u kampanji govorili da će se baviti komunalnim temama, a vidimo da im je jedino ideologija na dnevnom redu političkog djelovanja. Ljevica se mora suočiti s povijesnom istinom. Hrvatski narod zna šta je bilo. Izložba o komunistističkim zločinima nakon Kaštela ide dalje, iduća postaja je u Vodicama. Make Europe Great Again konferencija u čast Charlieja Kirka održat će se od 10. do 11. listopada u Dubrovniku. Mnogi s ljevice u SAD-u pa i u Hrvatskoj opravdavali su i naslađivali se nakon vijesti o ubojstvu Kirka. Unatoč tome, njegovo nasljeđe i pokret samo će rasti. Zalagao se za univerzalne i zdravorazumske stvari. Medijski prostor nije objektivan i ima svoju agendu. Nitko ih više ne sluša, nebitni su i tako će ostati. Make Europe Great Again, Dubrovnik u čast Charlieja Kirka. Ljevica slavi smrt, mi slavimo život. Emisija Croatia first, S2E15 Europski parlament, Bruxelles, 25. rujna 2025. godine

Hrvatska vojska oduševila na Musikfest der Bundeswehr 2025 u Düsseldorfu Orkestar Oružanih snaga RH, Počasna straža i Pomorski vokalni ansambl „Sveti Junraj“ nastupili na Musikfest der Bundeswehr u Düsseldorfu u PSD Bank Domeu, subota 20. rujna 2025., pod vodstvom majora Milana Milasa – možda prvi međunarodni nastup ovog benda! 🎵 PROGRAM: (Vrijeme - Skladba - Opaska) - 00:00 Svečana Vojnička Koračnica – V. Marković (Klasično i dostojanstveno otvaranje, demonstracija vojne tradicije) - 00:53 Euphoria – Loreen/arr. J. v. Kraeydonck (Moderan pop hit, pokazuje svestranost orkestra i sposobnost za show program) - 01:44 At World's End – H. Zimmer/arr. E. Rozendom (Glazba iz filma Pirati s Kariba, dinamična i prepoznatljiva, idealna za festivalsku atmosferu) - 04:46 Postcard from Adriatic (medley) – arr. T. Cićerić (Kulturni vrhunac, gdje su Pomorski ansambl i orkestar predstavili hrvatsku glazbenu baštinu) - 08:26 Mi smo Garda Hrvatska (Snažan, patriotski završetak koji ostavlja snažan dojam o hrvatskoj vojsci) Bend je impresionirao publiku svojim profesionalizmom i energijom, te predstavio hrvatsku vojnu tradiciju i kulturu na međunarodnoj sceni.

Po prvi put otkriva liniju HOS – ZNG – HV – Tuđman. 13 minuta iskrenih otkrića o HOS-u, Tuđmanu, lordu Carringtonu i hrvatskoj vojsci.

Mostov zastupnik Nikola Grmoja ponovno se našao u središtu političkih sukoba u Saboru. Nakon što je progovorio o ilegalnim migracijama i stanovima za azilante, dobio je više opomena od predsjedavajućeg, što je završilo privremenim oduzimanjem prava na govor. Grmoju najviše prozivaju vladajući iz HDZ-a i dio zastupnika lijevog centra, koji ga optužuju za širenje straha i “stigmatizaciju migranata”. Ističu da se Hrvatska mora držati europskih obveza i međunarodnih konvencija. S druge strane, Grmoja tvrdi da je riječ o pokušaju ušutkavanja oporbe i da se domaće obitelji zapostavljaju dok država smješta azilante u stanove i ulaže milijune u migrantsku infrastrukturu. Poručio je da će Most nastaviti govoriti o problemu, “bez obzira koliko to bilo nepopularno”. Sukob oko migracija i azilantske politike time je ponovno postao jedno od najžešćih političkih bojišta u hrvatskom parlamentu.

Grmoja u Saboru optužio članicu Povjerenstva za relativiziranje pedofilije i poručio da će Most “braniti djecu od nastranih ideologija”. Mostov zastupnik Nikola Grmoja u Saboru je poručio da će se njegova stranka boriti protiv “nastranih ideologija” u školama, prozvavši članicu Povjerenstva Tanju Jurin da relativizira pedofiliju kroz zdravstveni odgoj. MOST poručuje: djeca nisu pokusni kunići nastranih ideologija!

Isječak iz gostovanja Admirala Loše u kojem iz geostrateške i geopolitičke perspektive objašnjava što bi moglo stajati iza uloge Indije u Hrvatskoj, posebno u svjetlu nedavnog posjeta indijskog premijera.

Mladen Schwartz (1948.–2010.) bio je hrvatski filozof, publicist i političar radikalne desnice. Poznat po kritici liberalne demokracije, komunizma i Europske unije, još devedesetih je upozoravao na “zamku EU”. Njegovi radovi i stavovi oblikovali su stavove današnjih desničarskih medija i političara.

Mladen Schwartz – osporavan u javnosti, ali patriot i vizioner hrvatske desnice još devedesetih. Prvi je prepoznao zamku Europske unije, a njegovi stavovi oblikovali su današnje najpoznatije desničarske novinare i političare. Pokoj njegovoj duši.

On this day, October 1, 1991, Dubrovnik and southern Croatia came under attack by the Yugoslav People’s Army (JNA), supported by naval and air forces, territorial units from Montenegro and Eastern Herzegovina, and volunteer paramilitary groups. The attacking forces numbered nearly 30,000 soldiers, backed by 100 tanks, 50 armored personnel carriers, 120 artillery pieces, about 100 aircraft, and several warships. Against them stood only around 900 Croatian soldiers and police officers, under the command of Nojko Marinovićaković, who bravely defended the city. Despite being heavily outnumbered, Croatian defenders resisted fiercely at Radovčići, Zvekovica, Brgat, Bosanka, and Strinčjera Fortress, holding some positions for over a month and a half. Dubrovnik, cut off from electricity and water, remained a symbol of Courage and resistance until the siege ended in May 1992.

Na današnji dan, 1. listopada 1991., otvorilo se novo bojište u Domovinskom ratu – Dubrovnik i jug Hrvatske napale su kombinirane snage JNA, mornarice, zrakoplovstva, teritorijalne obrane iz Crne Gore, Istočne Hercegovine te četničkih dragovoljačkih postrojbi. Neprijateljske snage brojile su gotovo 30 tisuća vojnika, potpomognutih sa 100 tenkova, 50 oklopnih transportera, 120 topova, oko 100 zrakoplova i nekoliko ratnih brodova. Protiv njih se našlo tek 900 hrvatskih vojnika i policajaca, malobrojnih i slabo naoružanih, pod zapovjedništvom Nojka Marinovićakovića. Napad je krenuo u tri smjera, a Dubrovnik je već prvog dana ostao bez struje i vode, u potpunoj pomorskoj blokadi. Iako nadmoćne snage JNA nisu ostavljale mnogo šanse, hrvatski branitelji pružili su žestok otpor kod Radovčića, Zvekovice, Brgata, Bosanke i utvrde Strinčjera. Položaje kod Čepikuća držali su više od mjesec i pol dana. U opkoljenom gradu ostalo je oko 50 tisuća stanovnika, a stalni napadi trajali su sve do Sarajevskog primirja početkom siječnja 1992. Dubrovnik je deblokiran tek nakon osmomjesečne opsade u svibnju 1992., a snimke razaranja obišle su svijet i pokazale hrabrost hrvatskih branitelja i stradanja civila. Ovaj datum podsjeća nas na hrabrost i odlučnost hrvatskih patriota koji su branili svoj narod, domove i slobodu.

Ivica Todorić, bivši vlasnik Agrokora, otvoreno govori o događajima koji su doveli do krize najvećeg hrvatskog koncerna. U ovom intervjuu tvrdi da su Plenković i HDZ manipulirali krizom kako bi ostvarili političke i financijske interese. Todorić također komentira ulogu pravosuđa, medija i vlastitih planova za budućnost.

Croatia Second｜Official｜© News Bar

U komunističkoj Jugoslaviji taj je slučaj bio nametnut kao neupitna “činjenica”. No danas, u vremenu slobode i prava na istraživanje, potrebno je preispitati izvore: komunističke dokumente, srpske “krunske svjedoke” i rad Zemaljskih komisija. Vrijeme je da raskrinkamo pomno smišljene laži koje su desetljećima služile za stigmatizaciju i konstrukciju mita o “genocidnosti” hrvatskog naroda.

U videu se razotkriva pozadina događaja iz 1941. – kako su talijanske vlasti, nezadovoljne podjelom teritorija s NDH nakon Rimskih ugovora, financijski i logistički pomagale četnike da izazovu pobunu u Srbu. Time se razotkriva stvarna narav tzv. “ustanka naroda Hrvatske” i njegova uloga u velikosrpskoj i talijanskoj politici.

Mladi hrvatski povjesničar Krešimir Rotim s Marinom Vlahovićem razgovara o tome je li konačno počelo raskrinkavanje jugoslavenskih mitova i laži?

Zagreb, 03.09.2025.- Stranka Jedino Hrvatska! – Nezavisna lista Tomislava Jonjića održala je konferenciju za medije s temom prijedlog izmjena i dopuna GUP-a kojom se pogoduje malom broju investitora stambene izgradnje, nauštrb javnoga i privatnog interesa. Na video snimci Tomislav Jonjić, Tomislav Jelić.

🎙️ Nova sezona 01Podcasta započinjemo razgovorom s Tomislavom Jonjićem, odvjetnikom i predsjednikom stranke Jedino Hrvatska. Tema su sporne izmjene zagrebačkog GUP-a, otpor građana, važnost privatnog vlasništva i odgovornost institucija. Razgovaramo i o Domovinskom ratu, nacionalnom identitetu, pokušajima relativizacije Oluje te političkim ambicijama njegove stranke – od rasta i izbora do zaštite interesa građana kad država zakaže.

Franjo Tuđman u emisiji "2u9" kod Romana Bolkovića iz 1992. godine. Intervju je snimljen uoči parlamentarnih izbora, u jeku Domovinskog rata i procesa međunarodnog priznanja Hrvatske. Tuđman govori o svom privatnom životu, imovinskoj kartici, ulozi komunizma u povijesti Hrvatske, stvaranju neovisne i demokratske države, pravima srpske manjine, položaju Katoličke crkve te odnosima s međunarodnom zajednicom. Razgovor vodi Roman Bolković, a emisija donosi uvid u razmišljanja prvog hrvatskog predsjednika u jednom od najvažnijih trenutaka novije hrvatske povijesti.

Zdravstveni odgoj, GUP, Proračun, promet, javni gradski prijevoz, otpad, CGO Resnik, i još mnogo toga, bile su teme Zoom-a u kojemu je gostovao gradski zastupnik Tomislav Jonjić.

Geopolitički analitičar Zekerijah Smajić otkriva tko potiče nove sukobe u Europi i s kojim ciljevima. Govori o „diktaturi demokracije“, planovima globalističkih elita, nadzoru pojedinca i smjeru u kojem ide Zapad. Analiza uključuje i stanje na Bliskom istoku – Palestinu i Izrael – te položaj BiH, Srbije i Hrvatske u novim globalnim previranjima.

Dana 4. lovoza 1995. godine u ranim jutarnjim satima započela je hrvatska vojno-redarstvena akcija Oluja. Pripadnici Hrvatske vojske i policije napali su područje takozvane Republike Srpske Krajine na bojišnici dugačkoj nevjerojatnih 630 kilometara. U operaciji Oluja u svega nekoliko dana oslobođeno je 10.400 kvadratnih kilometara teritorija Republike Hrvatske (milijun i 40 tisuća hektara), što čini 18,4% ukupne hrvatske kopnene površine. U akciji oslobađanja poginula su 174 hrvatska vojnika, najmanje 1.100 je ranjenih, 3 su zarobljena i 15 je bilo nestalih.

Croatia is known for its stunning coastline, rich history, and vibrant culture — but behind the postcard-perfect image, many Croatians are facing growing challenges. In this video, we dive into the economic, social, and political issues that are making everyday life in Croatia increasingly difficult.

Admiral Davor Domazet Lošo u Podcastu Mrežnica iznio je snažnu kritiku međunarodnih optužbi na račun Hrvatske tijekom Vojno-redarstvene akcije "Oluja". Naglasio je da su tvrdnje o prekomjernom granatiranju i ratnim zločinima bile politički motivirane s ciljem međunarodne osude Hrvatske. Prema njegovim riječima, "prekomjerno granatiranje" je pojam izmišljen isključivo za Hrvate kako bi ih prikazali kao zločince, dok su slični postupci drugih strana zanemareni. Lošo tvrdi da je "Oluja" bila strateški planirana akcija koja je omogućila oslobođenje okupiranih teritorija i povratak prognanika.

Admiral u mirovini Davor Domazet Lošo u razgovoru s Goranom Flauderom otkriva kako su nas kroz školstvo učili iskrivljenu povijest. Ništa nije slučajno – sve ima svoje razloge i skrivene ciljeve. Ovo je poziv na razmišljanje, buđenje svijesti i očuvanje hrvatskog identiteta, vjere i domoljublja.

U ovoj emisiji gledatelji mogu pratiti posebno sučeljavanje između generala HOS-a Ante Prkačina i Mihajla Ulemeka, bivšeg pripadnika Arkanove Srpske dobrovoljačke garde. Rasprava donosi suprotstavljena viđenja ratnih događaja devedesetih godina, pitanja odnosa Hrvatske i Srbije te aktualne političke i društvene teme. Emisija otvara važna i osjetljiva pitanja iz prošlosti, ali i izazove s kojima se suočavaju obje države danas.

Zadnji pokušaj provokacije Sanina Muse, budućnost odnosa Hrvata i Bošnjaka u Federaciji i neke povijesne činjenice tog odnosa koje je dobro znati.

Vojno-redarstvena operacija Oluja 1995. bila je ključni trenutak Domovinskog rata. U ovom videu odajemo počast hrabrim i časnim hrvatskim braniteljima koji su svojim nesebičnim zalaganjem i hrabrošću vratili okupirani teritorij i osigurali slobodu Hrvatskoj. Pogledajte priče i uspomene onih koji su sudjelovali u ovoj povijesnoj operaciji i prisjetite se kako su odlučnost, čast i domoljublje oblikovali pobjedu Hrvatske.

U ovom videu istražujemo ulogu admirala Davora Domazeta Loše, bivšeg načelnika Vojno-obavještajne službe Hrvatske vojske, tijekom Domovinskog rata i kontroverze koje su uslijedile nakon rata. Domazet Lošo bio je visoki časnik tijekom ključnih vojnih operacija, uključujući operaciju Medački džep 1993. godine. Nakon rata, protiv njega su postojale različite istrage i navodi o zapovjednoj odgovornosti za ratne zločine, ali do danas nije podignuta službena optužnica. Ovaj video pruža pregled dostupnih informacija o njegovoj vojnoj karijeri, sudjelovanju u operacijama i pravnim istragama koje su ga spominjale, te analizira utjecaj njegovih javnih istupa u Hrvatskoj i regiji.

U ovom videu, mlada hrvatska pjevačica Nika Pastuović donosi dirljivu interpretaciju pjesme Marka Perkovića Thompsona – Ako ne znaš šta je bilo. Njena izvedba odiše emocijom i poštovanjem prema originalu, a glas i energija koju prenosi čine svaki stih posebno dojmljivim. Snimljeno u crkvi Sveta Mati Slobode, Zagreb, 18. studenog 2024. Podijelite video i podržite Niku Pastuović. Ne zaboravite se pretplatiti za više domoljubnih i emotivnih izvedbi.

U ovoj epizodi Podcasta Velebit razgovaramo s dr. Mirom Kovačem, bivšim ministrom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. Kovač komentira vanjskopolitičke odnose Hrvatske i Mađarske te ističe kako Mađarska često pokazuje previsok politički ego u međunarodnim odnosima. 🔹 Tema: regionalna politika, diplomatski odnosi, Mađarska i Hrvatska 🔹 Za koga je ovo: za sve koji prate politiku, međunarodne odnose i aktualna događanja u Europi Pretplatite se na Hrvatski Kanal i pratite najnovije analize i komentare iz regije!

Ovaj video dokumentira jednu od najbolje čuvanih tajni na svijetu - masakr bezbrojnih ljudi koji su se predali britanskoj 8. armiji samo da bi ih Titovi jugoslavenski partizani predali "nepoznatoj sudbini ubojstva". Ovaj dokumentarac, koji je prvi put prikazan u Muzeju Mimara u Zagrebu, koristi svjedočanstva očevidaca bivših britanskih časnika 8. armije, hrvatskih preživjelih, te mnoge improvizirane službene britanske dokumente iz 1945. godine. Film je sniman pet godina, što je zahtijevalo putovanje na četiri kontinenta. Autor ga je vlakom prokrijumčario u bivšu Jugoslaviju za prvo javno prikazivanje u svibnju 1991.

EXCLUSIVE: Michael Palaich, an American of Croatian descent, accessed British archives, recording testimonies of Croatian survivors from Bleiburg as well as British personnel involved in one of the greatest tragedies of the Croatian people in May 1945. What did the British officers at Bleiburg tell Palaich, and what did the surviving Croats say? For the Mrežnica podcast, he reveals details of these shocking testimonies, talks about his life journey, how he faced a possible 60-year prison sentence in the U.S. for smuggling weapons to Croatia, what he remembers from the Croatian War of Independence and the war in Bosnia and Herzegovina, his conversations with Tuđman, why he wanted to join HOS, and his views on today’s Croatia.

U najnovijoj epizodi Podcasta Mrežnica, Admiral Davor Domazet Lošo upozorava na mogućnost velikog sukoba od Kaspijskog do Jadranskog mora, analizira geopolitičke prijetnje Rusije, Kine i SAD-a te komentira stratešku poziciju Hrvatske i regionalne političke izazove.

U ovom izdanju podcasta „Velebit”, Andrija Hebrang komentira navodni dogovor podjele vlasti između premijera Plenkovića i predsjednika Milanovića. Saznajte što Hebrang tvrdi i kako bi to moglo utjecati na političku scenu u Hrvatskoj.

Croatia’s military revival is serious. Rafale jets, Leopard tanks, Bradleys, conscription returns, and defense pacts with Kosovo and Albania. A strategic shift is underway—quietly transforming the Balkans into a potential frontline.

Mladi povjesničar Krešimir Rotim u Podcastu Velebit: „Oslobađanje Hrvatske nije završeno.“ Dok Plenković vodi zemlju prema briselskom ropstvu, nova generacija govori jasno: Borba za hrvatski identitet tek počinje.

In a world losing its soul, Croatia shines as a beacon of hope. While others fall to secularism, young Croats are filling churches, praying in public, and standing for Christ. Catholicism isn’t dying — it’s rising again. A modern miracle in the heart of Europe.

Dvojica su uhićena nakon oskvrnuća spomenika HVO-a u BiH i poziva na obračun s Hrvatima. Ovaj incident nije samo napad na spomenik, nego i na dostojanstvo hrvatskog naroda. Potrebna je odlučna reakcija institucija kako se ovakve provokacije više ne bi ponavljale.

THE CONVERSATION (2022) The only meeting between Tito and Stepinac turned into a historical drama Plot: The film reconstructs the only historically documented meeting between communist dictator Josip Broz Tito and Archbishop Alojzije Stepinac, the leader of the Catholic Church in Croatia. The meeting took place on June 4, 1945, at a crucial moment when Yugoslavia was becoming a communist state. Key points of the film: Tito pressures Stepinac to create a Croatian national church independent from the Vatican Stepinac refuses and remains loyal to Rome and the Catholic faith The film depicts the ideological conflict between communism and Catholicism The punishment for disobedience: Stepinac's trial, imprisonment, and death under suspicious circumstances Themes of faith, freedom, and persecution of the Church under a totalitarian regime Reception: IMDb rating: 6.3/10 The film is visually impressive and emotionally powerful, although critics note that Tito is portrayed too refined, and Stepinac too insecure — which many Croats and Catholics consider historically inaccurate.

Marko Jačov wasn’t a historian—he was a propagandist who twisted Vatican archives to push the myth that Orthodox settlers in Catholic Dalmatia were always “Serbs.” This wasn’t research. It was theft—of history, identity, and truth.

Tado Jurić u podcastu Mrežnica otvoreno: Hrvatska masovno iseljava vlastiti narod dok istovremeno uvozi strane radnike. Pitanje je jednostavno — može li narod preživjeti ako se sustavno zamjenjuje?

Dok nam nameću rasprave o Thompsonu, Klarić podsjeća: Vrijednosti o kojima Thompson pjeva nisu ni Plenkovićeve, ni briselske, ni Možemovske. To su vrijednosti naroda – vjere, žrtve i ljubavi prema domovini.

Rare ITN archival footage from the Battle of Vukovar (August–November 1991), the bloodiest and most symbolic siege of the Croatian War of Independence. Known as “Croatia’s Stalingrad,” this documentary captures the brutal street fighting, the courage of outgunned Croatian defenders, and the war crimes committed by invading Yugoslav and Chetnik forces. 🇭🇷 A tribute to the heroes of Vukovar — who stood against the odds for a free Croatia. 📌 Featuring: • Urban warfare and frontline reporting • Civilian evacuations under fire • Devastation of Vukovar city • Historical insights from 1991 journalism

U ekskluzivnom razgovoru, admiral Davor Domazet Lošo otkriva šokantne informacije: iza pokušaja diskreditacije Marka Perkovića Thompsona i njegovog koncerta stoji okultna oligarhija — mreža moćnika koja djeluje iz sjene s ciljem razaranja hrvatskog identiteta, vjere i domoljublja. 💣 Teme u videu: • Tko su stvarni organizatori napada? • Zašto je Thompson meta? • Kako djeluje okultna elita protiv hrvatskog naroda? • Šira slika duhovnog i ideološkog rata koji se vodi u Europi. 📢 Ako voliš istinu bez cenzure, pretplati se, komentiraj i podijeli ovaj video!

Why is Catholicism making a strong comeback in Croatia? This documentary explores the surprising rise of faith in a nation shaped by history, struggle, and tradition. From youth-led revival movements to the deep connection between religion and national identity, discover how Catholicism is reshaping Croatia’s cultural landscape. Watch the full story and uncover the truth behind this spiritual resurgence.

Croatia’s military has quietly transformed into a serious force. Modern gear, NATO integration, and strategic positioning make it a key player in the region. Don’t let the small size fool you—Croatia punches way above its weight.

Nikola Tesla – rođeni Hrvat i istinski domoljub. Njegovi izumi i vizija oblikovali su svijet, a njegova povezanost s Hrvatskom neosporna je i ponosna. Tesla je simbol genijalnosti i hrvatskog identiteta.

Admiral Davor Domazet Lošo u Podcastu Mrežnica izjavljuje da okultna oligarhija stoji iza pokušaja izazivanja velikog rata u Europi — uključujući čak i mogućnost upotrebe nuklearnog oružja. Tvrdi da se EU i NATO nalaze pred raspadom, a glavna borba vodi se za kontrolu nad Balkanom. Lošo poziva na geopolitičko buđenje Hrvatske i otpor globalističkim centrima moći. Jasna poruka: "Oni neće stati dok ne zapali cijeli kontinent."

🇪🇺M.E.G.A: “HATE SPEECH” LAWS ARE A TRAP—EUROPE IS SILENCING EVERYONE The EU is waging war on free speech, crushing national identity, and labeling dissent as “hate.” American-born Croatian MEP Stjepo Bartulica exposes how mass migration is destroying Europe, the Green Deal is wrecking business, and why elites fear a conservative uprising. 01:15 – From Missouri to the EU: Bartulica’s journey to European politics. 03:55 – The Conservative Wave: How Trump’s win impacts Europe. 05:11 – Fighting Woke Ideology: Why gender policies are “insanity.” 07:05 – “We have to work together with our American friends.” 09:33 – The Rise of 𝕏: “Mainstream media lies have been unmasked.” 11:02 – “Hate Speech” Laws = Censorship: How the EU is silencing opposition. 13:21 – State-Funded Fact-Checkers: Governments creating their own “truth.” 17:55 – Weaponizing Elections: Romania’s overturned vote—Germany could be next. 19:37 – The Green Deal is Killing Europe: Why the EU is becoming irrelevant. 20:20 – A Demographic Time Bomb: “We are disappearing.” 20:50 – The Failure of Mass Migration: “Multiculturalism is a disaster.” 22:45 – Restoring Family Values: The real solution to Europe’s crisis. 26:32 – 2025 Priorities for Croatia: Free speech, borders, and deregulation. 28:34 – Lessons from Milei & DOGE: How global conservatives are fighting back. 31:01 – The Digital Euro Threat: Is Europe moving toward financial control? 33:33 – Can Croatia Break Free? The fight against EU overreach. 35:01 – The Welfare State Collapse: Why migration won’t save Europe. 36:53 – Brussels in Shock: “Trump’s victory terrified EU elites.”

Karino Hromin Sturm – rođen u sibirskom logoru, postao diplomat, ekonomist i autor koji razotkriva globalne financijske oligarhije. Kritičar EU, HNB-a i neoliberalizma. Njegova "Politička Biblija" potresa temelje sustava.

U novoj epizodi podcasta MREŽNICA, Neven Vidaković progovara o surovoj svakodnevici u kojoj ljeti živimo po garažama, kuće rentamo za preživljavanje, a istovremeno trošimo energiju na rasprave tko je "putinovac". Gdje su nam prioriteti? Je li lakše pričati o vanjskim prijetnjama nego rješavati lokalne probleme?

In this exclusive interview, AfD politicians Anna Nguyen and Christian Rohde share their side of the story after being banned from Germany's official delegation to Croatia. Despite being excluded due to their party's classification as "extremist," the two politicians traveled to Croatia on their own expense. In this candid discussion, Nguyen and Rohde explain why their party is under attack, what they stand for, and their vision for Germany's future. Watch to hear their perspective on the political challenges they face and their goals for the country's direction. Don't forget to like, comment, and subscribe for more insights!

Ukrajina je na prekretnici. Vilko Klasan otvoreno postavlja pitanje: je li kompromis jedini put prema miru ili početak kapitulacije? Rusi ne staju dok ne ostvare maksimum. Njegova analiza tjera na ozbiljno razmišljanje.

Željko Žukina bez uvijanja govori o utjecaju masona na hrvatsku politiku, Crkvu i društvo. Gostovanje koje otvara pitanja o strukturama moći koje djeluju iz sjene.

Admiral Domazet Lošo donosi dubok geopolitički uvid u sukob u Ukrajini, otvarajući važna pitanja o sigurnosti Europe i globalnim interesima. Vrijeme je za ozbiljnu analizu i razumijevanje šire slike.

Admiral Domazet Lošo upozorava na pasivnost Hrvatske dok susjedi aktivno oblikuju svoje interese. Jasno je da Hrvatska mora biti budnija i strateški se postaviti kako ne bi ostala zarobljena u geopolitičkim igrama koje se vode oko nje. Vrijeme je za snažniju nacionalnu svijest i akciju.

Alex Krainer otvara oči: Hrvatska nije samo u krizi, već je na rubu potpunog gubitka suvereniteta i identiteta. Dok elite guraju svoje interese, obični ljudi ostaju zarobljeni u mreži laži i manipulacija. Vrijeme je da se probudimo prije nego što ostanu samo „ostaci ostataka“.

"A Bili Smo Vam Dobri" – Nekad su bili junaci. Danas su ostavljeni. Branko Schmidt u svom filmu A bili smo vam dobri donosi potresnu priču o braniteljima koji, razočarani i zaboravljeni, odlučuju zadnji put podići glas. Dinko Ćosić (Rene Bitorajac), ratni heroj, sa suborcima zauzima napušteni Paromlin u Zagrebu. Njihova misija? Otvoriti Muzej domovinske zahvalnosti. No umjesto priznanja, nailaze na zid – onaj birokratski, politički, društveni. Film je bolan podsjetnik da se zahvalnost brzo troši, a heroji brzo zaboravljaju. Schmidt ne nudi jednostavne odgovore, ali postavlja važno pitanje: ~ što smo učinili s onima koji su za nas dali sve?